crnogorski/srpski english

„Nemojte da se plašite da napravite grešku, ali nemojte slučajno da vam se desi da dva puta ponovite istu grešku“.

Tako su govorili o Ćanu Koprivici

Marko Orlandić

Ćano je zaštitio veliki broj proganjanih ljudi

Marko Orlandić, poznati crnogorski i jugoslovenski političar, koji je sa svih funkcija smijenjen pučem za vrijeme takozvane antibirokratske revolucije 1989. godine, u knjizi sjećanja na to vrijeme „U vrtlogu“ ovako je opisao svoj rad u „MONTEX-u“ i njegovog direktora Ćana Koprivicu:

„Posljednje dvije godine mog radnog angažovanja proveo sam u saradnji sa „MONTEX-om“ iz Nikšića, na čijem se čelu nalazio Stanislav Ćano Koprivica. Htio je on tu našu saradnju još ranije – 1989. godine, odmah nakon što sam podnio ostavku na sve svoje funkcije i partijska zaduženja koja sam do tada imao. Govorio sam mu: „To ne dolazi u obzir iz prostog razloga što od mitingaša koje će Momo, Milo, Sveto i družina slati svakoga dana ispred tvojih vrata i prozora nećeš imati mira“. To bi se i desilo. „Ne brini“, govorio mi je. „Ja znam kako ću sa njima srediti te stvari“. Ipak nijesam otišao ne zato što mi sa Ćanom ne bi bilo dobro, već da njemu ne učinim gore. Ubijedio me je 1994. godine da pređem kod njega.
Taj „transfer“ nije ostavio posljedice na odnose sa mojim prijateljima iz „Kovinotehne“, posebno s Alešom Ilcom. Aleš je nastojao da produžim angažman u „Kovinotehni“. O tome smo više puta razgovarali do prelaska kod Ćana, a i nekoliko mjeseci poslije toga.
Ćano je čovjek koji se bez uzmicanja angažuje u prilog onih vrijednosti Crne Gore koje su i moja preokupacija. On je jedan od rijetkih koji se stavio u egzistencijalnu zaštitu velikog broja ljudi i institucija koji su bili izloženi svakojakim progonima i onemogućavani. Znajući sve to, odlučio sam da prihvatim njegovu inicijativu i za našu poslovnu saradnju, bez zasnivanja radnog odnosa, jer mi to nije bilo potrebno. Poznata je Ćanova nesebičnost. Pomagao je i pomaže sve što bi moglo biti u funkciji identiteta i prosperiteta Crne Gore.“
Ćano mi je rekao: „Imaćeš hljeba dok ga i ja budem imao“

Vladimir Keković, rukovodilac Službe državne bezbjednosti Crne Gore od 1982. do 1989. godine, u knjizi „Vrijeme meteža 1988-89“ opisao je reagovanja povodom svog referisanja u Skupštini SFRJ o tzv. Antibiroktratskoj revoluciji u Crnoj Gori. Njegovo izlaganje naišlo je na brojna oštra reagovanja, a među onima koji su ga podržali bio je i Ćano Koprivica.

„Neobična je bila podrška Stanislava Ćana Koprivice, poznatog biznismena koji me je nazvao iz Beča, ohrabrio, a onda poručio:“A što se tiče hljeba, ako bude trebalo, imaćeš ga dok ga i ja budem imao“, zapisao je Keković u svojoj knjizi.

Dragan Atanaskovski

Jedan od najvećih ljudi koje sam upoznao

Ćano Koprivica će u mojim očima uvek biti jedan od najvećih ljudi koje sam imao priliku da upoznam. On i njegova porodica su bili tu za moju porodicu kad je bilo najteže, i pomogli su nam kroz vrlo teška vremena. Voleo bih da dobijem priliku da im iskažem zahvalnost u meri u kojoj su zaslužili, a do tada ću se nadati da će ono što je ostavio iza sebe istrajati. Želim svu sreću porodici Koprivica, i nadam se da ćemo se sresti uskoro.

Snežana Atanaskovski

Veliki, veliki čovjek

Anđeo i VELIKI ,VELIKI čovek . Dobrotvor , uvek tu kada je najteže ...Da nam je više takvih ljudi ovaj svet bi bio raj. Nezaboravno je šta je učinio za mnoge ljude. Ponosna sam da smo radili zajedno, takav intelektualac i biznismen se retko sreće. Uvek će biti u mom srcu.
Pozdrav porodici Koprivica.

Anto Janković

Ovakav čovjek teško se rađa u Crnoj Gori

Iskreno, jedan sam od onih koji nije imao tu sreću lično se sresti i upoznati sa Ćanom, ali sam imao tu sreću čuti priču o njemu od njegovih prijatelja. Znajući da se ovakav čovjek teško rađa u Crnoj Gori, i znajući što je ovaj čovjek uradio za Crnu Goru, navelo me da formiram ovu grupu.
Iskreno se nadam da će svi njegovi prijatelji, koji budu članovi ove grupe, iskoristiti ovo mjesto da se prisjete njegovih riječi, djela, ideja... jer nije lako biti ČOVJEK, a od njega znam da svi imamo što naučiti. Volio bih da se na ovom mjestu nađu svi njegovi intervjui i autorski tekstovi objavljeni za života.

Ratko M. Knežević

Stvarao je ni od čega nešto

Jedna divna ljudska duša. Znalac, mangup u najboljem smislu te riječi, klikeraš, veliki dobrotvor. Zaigran kao kakav dječak stvarao je, alkemičarski, od ničega nešto, i to nešto je bilo za njegova života veliko i krupno. Napravio je jako cijenjenu i ozbiljnu korporaciju sa crnogorskim DNK, koja je operirala širom svijeta..., a u Rusiji dok su Abramović, Deripaska i slični "žicali" za kavu, on je bio mag. Šteta što se kao i svi veliki ljudi bio okružio (je li se mogao odbraniti?) sitnim ljudima koji su samo gledali da unište, za male i velike osobne koristi, ono što je on stvarao i stvorio godinama. Jako je volio svoje Banjane, svoj Nikšić, svoju Crnu Goru, koju je, nakon raspada bivše države, htio vidjeti slobodnu, demokratsku, nezavisnu. Da li mu se taj san ostvario, jako je upitno. U svakom slučaju, za nadati se je, da negdje u Crnoj Gori, rastu neki slični njemu, a poneko od njih možda i uspije napraviti opet nešto slično.
Bilo mi je čast upoznati ga i raditi s njim neko vrijeme.
Svi ovi odlomci dobijeni su ljubaznošću Veseljka Koprivice.